O nastavnom programu za osmi razred osnovnog obrazovanja I vaspitanja


Slobodno komponovanje i fantastika



страница14/36
Дата01.02.2018
Размер3.17 Mb.
#53195
1   ...   10   11   12   13   14   15   16   17   ...   36

Slobodno komponovanje i fantastika je poslednja celina drugog ciklusa osnovnog obrazovanja i vaspitanja. Za tumačenje ovog sadržaja je neophodno objasniti pojmove: fantastika, imaginacija i nadrealizam i povezati ih sa slikarstvom Hijeronima Boša.

Osnovni uslov za pravilno učeničko usvajanje nastavnih sadržaja jeste ozbiljna priprema nastavnika, koja proizilazi iz prethodnog proučavanja nastavnog plana i programa. Na taj način nastavnik može da, pored pisane pripreme, načini i odgovarajuću i vizuelnu pripremu.

Imajući u vidu broj časova, ovaj program je moguće realizovati samo ako nastavnik stavlja akcenat na likovni problem, čijim rešavanjem se razvijaju kvaliteti u likovnoj kulturi. Usavršavanje nastavnika stoga treba da bude permanentno i primereno savremenim zahtevima i dostignućima metodike nastave ovog predmeta. U vezi sa savremenom tehnologijom prenošenjem vizuelnih informacija u likovnoj kulturi, potrebno je omogućiti da učenici stiču što veću bliskost sa nastavnim sadržajima, oslanjajući se na prethodna znanja. Od njih se ne očekuje da budu samo pasivni posmatrači, već da kroz praktične aktivnosti razvijaju osetljivost za likovne vrednosti, motoričke sposobnosti, estetsko mišljenje i kritičku svest.

MUZIČKA KULTURA

(1 čas nedeljno, 34 časa godišnje)



Cilj i zadaci

Cilj nastave muzičke kulture jeste da se osigura da svi učenici steknu bazičnu umetničku pismenost i da napreduju ka realizaciji odgovarajućih Standarda obrazovnih postignuća, da se osposobe da rešavaju probleme i zadatke u novim i nepoznatim situacijama, da izraze i obrazlože svoje mišljenje i diskutuju sa drugima, razviju motivisanost za učenje i zainteresovanost za predmetne sadržaje, kao i da

- upoznaju muzičke kulture putem obrade tema povezanih sa muzikom različitih epoha;

- razviju muzikalnost i kreativnost;

- neguju smisao za zajedničko i individualno muziciranje u svim oblicima vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima.



Zadaci nastave muzičke kulture su sledeći:

- stvaranje raznovrsnih mogućnosti da kroz različite sadržaje i oblike rada tokom nastave muzičke kulture svrha, ciljevi i zadaci obrazovanja, kao i ciljevi nastave muzičke kulture budu u punoj meri realizovani;

- sticanje znanja o muzici različitih epoha;

- sticanje znanja o muzici različitih epoha;

- razvijanje sposobnosti izvođenja muzike (pevanje/sviranje);

- razvijanje navike slušanja muzike, podsticanje doživljaja i osposobljavanje za razumevanje muzike;

- podsticanje kreativnosti u svim muzičkim aktivnostima (izvođenje, slušanje, istraživanje i stvaranje muzike);

- dalje upoznavanje izražajnih sredstava muzičke umetnosti;

- oformiti i negovati rad školskog ansambla.

Operativni zadaci

Učenik ume da:

- prepozna osnovne elemente muzičke pismenosti - opiše osnovne karakteristike:

- muzičkih instrumenata;

- istorijsko-stilskih perioda;

- muzičkih žanrova;

- narodnog stvaralaštva.

Učenik ume da analizira povezanost:

- muzičkih elemenata i karakteristika muzičkih instrumenata sa muzičkom;

- izražajnosti (npr. brz tempo sa živahnim karakterom);

- strukture i dramaturgije određenog muzičkog žanra (npr. operski finale sa događajima u drami);

- oblika narodnog muziciranja sa specifičnim kontekstom narodnog života.

Učenik:

- zna funkciju elemenata muzičke pismenosti i izvođačkih sastava u okviru muzičkog dela;

- razume istorijske i društvene okolnosti nastanka žanra i oblika muzičkog folklora;

- kritički i argumentovano obrazlaže svoj sud;

- ume kreativno da kombinuje izražajne muzičke elemente u estetičkom kontekstu (određeni muzički postupak dovodi u vezu sa željenim efektom).

Učenici umeju da:

- prepoznaju teme iz poznatih kompozicija domaćih i stranih autora;

- upoznaju muziku različitih žanrova;

- budu angažovani u svim muzičkim aktivnostima i sami stvaraju muziku;

- aktivno učestvuju u pripremanju programa za takmičenja i javne nastupe;

- stečena stvaralačka iskustva i iskustva u slušanju muzike koriste za procenu svojih i drugih muzičkih dela.

SADRŽAJI PROGRAMA



Upoznavanje muzike različitih epoha i izvođenje muzike

Primenjivati stečena znanja o muzici različitih epoha kroz muzičke primere.



Osnove muzičke pismenosti

Stečena znanja iz muzičke kulture proširivati i primenjivati na primerima za pevanje i sviranje.



Stvaranje muzike

- Podsticanje muzičke kreativnosti kroz improvizaciju na dostupnim instrumentima.

- Stvaranje dečjih kompozicija.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

U programu nastave muzičke kulture za osmi razred istaknuto mesto ima sticanje znanja o muzici, koje se ostvaruje praćenjem njenog razvoja u različitim epohama. Cilj nastave zasnovan je na obradi tema značajnih za razumevanje uloge muzike u društvu, upoznavanje muzičkih izražajnih sredstava, žanrova i oblika, kao i istaknutih stvaralaca i izvođača. Ovi ciljevi se ostvaruju slušanjem muzičkih dela i aktivnim muziciranjem (pevanje i sviranje). Osnove muzičke pismenosti i muzičko-teorijski pojmovi u ovakvom pristupu planirani su u funkciji boljeg razumevanja muzike i muzičkog dela.

Osnovni princip u ostvarivanju ciljeva i zadataka nastave muzičkog vaspitanja jeste aktivno učešće učenika na času. U tom procesu neophodno je na jednom času obuhvatiti različita područja iz programa predviđenog za taj razred i kombinovati različite metode i oblike rada u nastavi. Čas posvećen samo jednom području i izvođen samo jednom metodom (primenom samo jedne metode) nije didaktički i metodički osmišljen, deluje demotivaciono i monotono-nezanimljiv je za učenike.

Realizacija nastave muzičke kulture:

- sticanjem znanja o muzici;

- pevanjem, sviranjem i sticanjem muzičke pismenosti;

- slušanjem muzike;

- negovanjem dečjeg muzičkog stvaralaštva.

Grupnim i pojedinačnim pevanjem ili sviranjem razvija se interesovanje učenika za aktivno učestvovanje u muzičkom životu svoje sredine.



Preporuke za ostvarivanje nastavnog programa

Sticanje znanja

Učenici usvajaju znanja o delatnosti muzičke profesije. Za usvajanje i utvrđivanje sadržaja nastave muzička kultura u osmom razredu, treba koristiti sledeće nastavne metode: dijalošku, metodu demonstracije i pokazivanja, monološku i dr. Prilikom obrade tema obavezno koristiti očigledna sredstva i uvek ih povezivati sa slušnim primerima i izvođačkom praksom.



Slušanje muzike

U oblasti SLUŠANJA MUZIKE učenik ume na osnovu slušanja muzičkih primera da imenuje:

- muzičke izražajne elemente;

- izvođački sastav;

- muzičke žanrove;

- srpski muzički folklor;

- opiše i analizira karakteristike zvučnog primera kroz sadejstvo opaženih muzičkih elemenata (npr. uzburkana melodija kao rezultat specifičnog ritma, tempa, agogike, dinamike, intervalske strukture);

- prepozna strukturu određenog muzičkog žanra;

- strukturalnom i dramaturškom dimenzijom zvučnog primera;

- žanrovskim i istorijsko-stilskim kontekstom zvučnog primera;

- kontekstom nastanka i primenom različitih oblika muzičkog folklora.



Osnove muzičke pismenosti

- Obnavljanje stečenih znanja iz muzičke pismenosti na konkretnim muzičkim primerima (predznaci, oznake za dinamiku i tempo, notne vrednosti, obrađene lestvice).

- Analiza muzičkih elemenata i karakteristika (tempo, karakter).

- Upoznavanje funkcije elemenata muzičke pismenosti i izvođačkih sastava.



Izvođenje pesama po sluhu i iz notnog teksta:

- ukazivanje na značaj pravilne higijene glasa, stalna briga o položaju tela pri pevanju, vežbe za pevačko disanje, vežbe artikulacije, raspevavanje uz instrumentalnu pratnju i bez nje, pevanje kadence;

- učenje pesme počinje uvođenjem u tematiku, zatim sledi nastavnikovo tumačenje literarnog teksta sa naglašavanjem vaspitnih elemenata;

- prilikom učenja pesama po sluhu prvo se demonstrira originalni oblik pesme (u tempu, sa dinamikom), a zatim se vrši jednostavna analiza pesme zbog razumevanja forme (zajedničko uočavanje ponavljanja i kontrasta);

- prilikom učenja pesama iz notnog teksta prvo se vrši analiza zapisa pesme (uočavaju se: ključ, predznaci, takt uz probu taktiranja, dinamičke i artikulacione oznake, dužine i imena tonova), zatim se notni tekst iščitava parlato (sa ponavljanjima dok se tekst ne utvrdi), uradi se vežba raspevavanja i prelazi na pevanje dok nastavnik svira melodiju;

- osmišljavanje početne intonacije pesme ostvarivati instrumentalnim uvodom;

- pesma se uči po delovima i frazama, uz instrumentalnu pratnju koja se u početku svodi na melodiju (aranžmane dodati tek pošto je pesma naučena);

- teže ritmičke figure i melodijske skokove obrađivati kombinovanjem ponavljanja i uvežbavanja;

- tokom učenja neprekidno insistirati na izražajnom i doživljenom pevanju.

Muzičko izvođenje

U oblasti MUZIČKOG IZVOĐENJA učenik ume da:

- peva jednostavne dečje, narodne ili popularne kompozicije;

- izvodi jednostavne dečje, narodne ili popularne kompozicije na bar jednom instrumentu;

- izvodi raznovrsni muzički repertoar pevanjem i sviranjem, kao solista i u školskim ansamblima;

- svira na instrumentima Orfovog instrumentarijuma;

- svira na frulici, melodici, tamburi, gitari i drugim dostupnim instrumentima;

- svira primere iz muzičke literature.

Muzičko stvaralaštvo

U oblasti MUZIČKOG STVARALAŠTVA učenik ume da:

- napravi muzičke instrumente, koristeći predmete iz okruženja;

- osmisli manje muzičke celine na osnovu ponuđenih modela;

- izvodi prateće ritmičke i melodijsko-ritmičke deonice na napravljenim muzičkim instrumentima;

- učestvuje u odabiru muzike za dati žanrovski i istorijski kontekst;

- osmišljava prateće aranžmane za Orfov instrumentarijum i druge zadate muzičke instrumente;

- improvizuje i/ili komponuje manje muzičke celine (ritmičke i melodijske) u okviru različitih žanrova i stilova;

- osmisli muziku za školsku predstavu, priredbu, performans;

- improvizuje melodije na zadati tekst.

Didaktičko-metodička uputstva

Sadržaji nastave učenicima pružaju znanja i informacije iz oblasti muzičke umetnosti, koja su neophodna za dalje razumevanje, doživljavanje, praćenje i procenjivanje osnovnih muzičkih vrednosti. Za uspešnu realizaciju sadržaja nastave muzičke kulture neophodno je ostvariti osnovni didaktički preduslov: kabinet sa nastavnim i očiglednim sredstvima. Osnovna nastavna sredstva su: klavir, komplet Orfovog instrumentarija za sve učenike, tabla sa linijskim sistemima, kvalitetni uređaj za slušanje muzike, a poželjni su i kompjuter, uređaj za emitovanje, Di-vi-di sa pratećom opremom. Očigledna nastavna sredstva su: slike pojedinačnih instrumenata, gudačkog i simfonijskog orkestra, slike stranih i domaćih kompozitora i izvođača, uglednih i značajnih poslenika iz oblasti muzičke umetnosti, kvalitetni snimci primera.

Sadržaji muzičke kulture pružaju učenicima dovoljno znanja i sposobnosti za formiranje istančanog muzičkog ukusa (kriterijuma za izbor pravih muzičkih sadržaja) i pomoći da razlikuju stvarne vrednosti i kvalitete u svetu muzike koja ih okružuje u svakodnevnom životu od onih sadržaja koji ne doprinose razvoju njihove muzičke percepcije, ukusa i estetskog vaspitanja.

Usvajanje znanja učenika zavisi od metodičke organizacije časa, koja mora biti dobro planirana, osmišljena i zanimljiva. Na časovima je neophodno učenike prethodno valjano motivaciono pripremiti za aktivno učešće u nastavnom radu, a sam čas muzičke kulture treba da kod učenika podstiče umetnički doživljaj muzičkog dela koje se interpretira. Različitim oblicima i metodama rada u nastavi, tehnikama i očiglednim sredstvima učenici se podstiču na usvajanje novih znanja. Nastavnik je u nastavnom radu ravnopravni učesnik u svim aktivnostima.

Domaće pismene zadatke ili pisane testove, kontrolne zadatke, referate ne treba zadavati ni u jednom razredu.

Sadržaje nastave, kad god je to moguće, povezivati sa drugim nastavnim predmetima, muzičkim životom društvene sredine i učestvovati na takmičenjima i muzičkim priredbama.



ZAHTEVI PROGRAMA PO AKTIVNOSTIMA

Izvođenje muzike

Pevanjem pesama učenik stiče nova saznanja i razvija muzički ukus. Izvođenjem muzike učenik ovladava pojmovima iz osnova muzičke pismenosti. Ciljevi i zadaci nastave doprinose razvijanju ljubavi prema muzičkoj umetnosti, podsticanju smisla za lepo, formiranju estetskih kriterijuma i svestranom razvoju ličnosti učenika, da učenika oplemeni i da mu ulepša život.

Prilikom izbora kompozicija nastavnik polazi od psihofizičkog razvoja učenika i njima bliskih sadržaja, šireći pri tom njihova interesovanja i obogaćujući dotadašnja znanja novim sadržajima. Takođe, potrebno je da se sagledaju i ocene mogućnosti učenika neophodne za izbor i realizaciju kompozicija za pevanje i sviranje.

Prilikom interpretacije pesme po sluhu potrebno je izvršiti analizu pesme, obraditi tekst i utvrditi o čemu pesma govori, kao i odrediti lestvicu u kojoj je napisana. Za saznavanje i doživljavanje narodne pesme važno je razumeti njeno etničko i geografsko poreklo, ulogu pesme u narodnim običajima ili svakodnevnom životu.

Takođe, u postupku izbora predloženih pesama, neophodno je voditi računa o tome da u toku rada budu zastupljene: državna himna, Himna Svetom Savi, umetničke, narodne i prigodne pesme savremenih dečjih kompozitora, kao i kompozicije koje su stvarala deca, zastupljene na festivalima dečjeg muzičkog stvaralaštva. Radi aktuelizacije programa, nastavnik, takođe, može predložiti i poneku pesmu izvan programa predloženih kompozicija ako je u skladu sa ciljevima i zadacima predmeta i ukoliko odgovara kriterijumima vaspitnih i umetničkih vrednosti.

Posebnu pažnju posvetiti izražajnosti interpretacije - dinamici, fraziranju, dobroj dikciji.



Muzičko izvođenje

U radu koristiti ritmičke i melodijske instrumente. Pošto su učenici opismenjeni, sviranje na melodijskim instrumentima biće olakšano jer se mogu koristiti notni primeri pesama koje su solmizaciono obrađene.

Različitim nastavnim postupcima potrebno je podsticati dečje predispozicije za muzičko oblikovanje i omogućiti im da dožive radost sviranja, čime se bogati ličnost u osetljivom periodu emocionalnog sazrevanja.

Obavezno je izvođenje državne himne i Himne Svetom Savi.

U svakom odeljenju postoji jedan broj učenika koji ima veće ili manje poteškoće u pevanju. Takvim učenicima pružiti mogućnost afirmacije sviranjem na dečjim muzičkim instrumentima i učešćem u grupnom muziciranju.

Slušanje muzike

Slušanje muzike je aktivni psihički proces, koji obuhvata emocionalno doživljavanje i misaonu aktivnost učenika. Uloga nastavnika u organizovanju pravilnog pristupa slušanju muzike suštinski je važna za estetski odnos prema muzici i za tumačenje i doživljavanje muzičkog dela. Slušanje muzike je u funkciji sticanja znanja o muzici i deo je obrade zadatih tema.

Pre časova slušanja muzike potrebno je metodički tako organizovati nastavu da se prvo obnove znanja iz oblasti muzičkih izražajnih sredstava, koja se stavljaju u funkciju izabranog primera. Treba izbegavati utvrđene metodske postupke i tragati za novim pristupom u skladu sa delom koje se obrađuje. Ličnost stvaraoca se predstavlja celovito, u skladu sa njegovim umetničkim portretom i sa osnovnim hronološkim podacima, uz odabrane anegdote i uz nastojanje da se učenikova znanja iz različitih oblasti povežu i stave u funkciju razumevanja slušanog dela.

Elementi muzičkog oblika mogu se usvajati grafičkim predstavljanjem, ali je neophodno insistirati na zvučnoj predstavi svakog oblika kao osnovi razumevanja. Muzički oblici se usvajaju u okviru istorijskog konteksta u kojem su se pojavili. Poželjno je koristiti paralele sa savremenim stvaralaštvom korelacija sa ostalim srodnim nastavnim predmetima.



Muzičko stvaralaštvo

Dečje muzičko stvaralaštvo predstavlja viši stepen aktiviranja muzičkih sposobnosti koje se stiču u svim muzičkim aktivnostima, a kao rezultat kreativnog odnosa prema muzici. Ono ima veliku vaspitnu i obrazovnu vrednost: podstiče muzičku fantaziju, oblikuje stvaralačko mišljenje, produbljuje interesovanja za muzičku umetnost i doprinosi trajnijem usvajanju i pamćenju muzičkih reproduktivnih aktivnosti i znanja.

Navedene aktivnosti treba vrednovati u skladu sa stvaralačkim angažovanjem učenika, a ne prema kvalitetu nastalog dela jer su i najskromnije muzičke improvizacije pedagoški opravdane.

Praćenje i vrednovanje učenika

Da bi se ostvario proces praćenja napredovanja i stepena postignuća učenika u nastavi muzičke kulture, neophodno je da nastavnik prethodno upozna muzičke sposobnosti svakog učenika.

Vrednovanje usvojenog znanja i ocenjivanje učenika u nastavi sprovodi se organizovano. U postupku vrednovanja znanja, nastavnik posebno prati razvoj svakog učenika, njegov rad, zalaganje, interesovanje, stav, umešnost, kreativnost i slično. Takođe, nastavnik prati razvoj ličnosti u celini i objektivno procenjuje koliko je učenik savladao programske zahteve.

Smisao i svrha ocenjivanja u nastavi muzičke kulture ne treba da se odnose isključivo na ocenu i procenu muzičkih sposobnosti, već je potrebno da budu u funkciji nagrade i podsticanja za zalaganje, interesovanje, ljubav prema muzici. Ocenu treba koristiti kao oblik motivacije: ona treba učenike da motiviše na muzičke aktivnosti i na bavljenje muzikom, u skladu s njihovim stvarnim sposobnostima i potrebama.

Domaće pismene zadatke ili pisane tekstove, kontrolne zadatke i slično ne primenjivati u nastavi muzičke kulture ni u jednom razredu. Nastavni sadržaji muzičke kulture ostvaruju se samo u školi.

PROGRAM DODATNOG RADA

Dodatna nastava se organizuje za učenike koji su posebno dodatno motivisani za saznavanje, učenje i proširivanje znanja u oblasti muzičke umetnosti, kao i za sviranje na pojedinim instrumentima.

Zadaci nastave su:

- razvijanje muzičke sposobnosti učenika i želju za aktivnim muziciranjem i učestvovanjem u školskim ansamblima;

- korelacija instrumentalne nastave sa teorijskim znanjima iz oblasti muzike;

- podsticanje kreativnih sposobnosti učenika i smisla za kolektivno muziciranje.

Programom i sadržajima dodatne nastave obuhvatiti odgovarajuće udžbenike, priručnike i zbirke za pojedine instrumente.

Svoja postignuća u dodatnoj muzičkoj nastavi učenici predstavljaju i prikazuju na školskim i drugim priredbama.

VANNASTAVNE AKTIVNOSTI

U svakoj osnovnoj školi mogu se osnovati: grupe pevača vokalnih solista i solista instrumentalista koji uvežbavaju solo pesme, kraće komade, duete, tercete, kvartete; mali kamerni instrumentalni sastavi; sekcije ljubitelja slušanja muzike - koji će slušati razna muzička izvođenja u školi ili van nje (koncerte, radio i televizijske emisije, muzičke filmove i sl.). Osim sekcija vokalnih solista, instrumentalnih solista i ljubitelja slušanja muzike, moguće je organizovati sekciju mladih kompozitora i sa njima raditi individualno na razvoju muzičke kreativnosti. Takođe, moguće je osnovati sekciju mladih etnomuzikologa, koji će prikupljati nedovoljno poznate ili gotovo zaboravljene pesme sredine u kojoj žive. Broj i vrsta muzičkih sekcija koje je moguće oformiti u osnovnoj školi u odnosu na sposobnosti i interesovanja učenika određeni su samo afinitetom učenika i entuzijazmom nastavnika. Za slobodne aktivnosti određuje se 1 čas nedeljno.

Rad formiranih sekcija odvija se kontinuirano tokom cele školske godine.



HOR

Svaka osnovna škola je obavezna da organizuje rad horova, i to: hor mlađih razreda i hor starijih razreda. U svakoj školi u kojoj postoje uslovi treba osnovati školski orkestar. Časovi hora i orkestra se u okviru 40-časovne radne nedelje izvode kontinuirano od početka do kraja školske godine, u skladu sa nastavnim programom.

Repertoar školskih horova obuhvata odgovarajuća dela domaćih i stranih autora različitih epoha.

U toku školske godine hor izvodi najmanje deset kompozicija.



ORKESTAR

Školskim orkestrom se smatra instrumentalni ansambl sa najmanje deset instrumentalista koji izvode kompozicije u najmanje tri deonice. Orkestri mogu biti sastavljeni od instrumenata koji pripadaju istoj porodici (blok flaute, mandoline, tambure, harmonike, Orfov instrumentarijum itd.), ili mešovitog su sastava, prema raspoloživim instrumentima. Repertoar školskog orkestra čine dela domaćih i stranih kompozitora različitih epoha, u originalnom obliku ili prilagođena za postojeći školski sastav.

U toku školske godine orkestar izvodi najmanje osam dela, od kojih neka zajedno sa horom.

KOMPOZICIJE ZA PEVANJE I SVIRANJE



Himne

Državna himna

Himna Svetom Savi

Školska himna



Narodna muzika

Nadžnjeva se momče i devojče

Sve tičice zapjevale

Sedi moma na pendžeru

Ti, jedina

Treskavica kolo

Šano, dušo

Duhovne pesme

Božiću, naša radosti

Isajija Srbin - Aliluja

Pomozi nam, dragi Bože

K. Stanković - Mnogaja ljeta

Tropar za Božić

Tropar Svetom Savi

S. Mokranjac - odlomak iz liturgije, Budi imja



Starogradske pesme

Ajde, Kato, ajde, zlato

Nebo je tako vedro

Što se bore misli moje

Oj, jesenske duge noći

U tem Somboru



Pesme iz balkanskih ratova i svetskog rata

Kapetan Koča putuje

Kreće se lađa francuska

Tamo daleko



Kanoni

M. Pretorijus - Živela muzika

M. Pretorijus - Osvanu dan

J. Hajdn - Intervali



Pesme koje su komponovala deca

Izbor pesama nagrađenih na festivalu dečjeg muzičkog stvaralaštva.



Pesme nacionalnih manjina

Ak kojun (turska)

Zeka (mađarska)

Mala ptica (albanska)

Rodile su trnjine (rusinska)

Todoro, Todorke (bugarska)

Crvena jabuka (slovačka)

Čobančić (rumunska)

Đelem, đelem (romska)

Zabavna i filmska muzika

Izbor savremenih popularnih pesama.

KOMPOZICIJE ZA RAD HOROVA

Himne

Državna himna

Himna Svetom Savi

Pesme domaćih autora

K. Babić - Balada o dva akrepa

I. Bajić - Srpski zvuci

Z. Vauda - Mravi

Z. Vauda - Pahuljice

S. Gajić - Tužna muha

D. Despić - Kiša

D. Despić - Oglasi

D. Despić - Smejalica

V. Đorđević - Veće vrana

V. Ilić - Vodenica

D. Jenko - Bože pravde

D. Jenko - pesme iz "Đida"

J. Kaplan - Žuna

P. Konjović - Vragolan

J. Marinković - Ljubimče proleća

M. Milojević - Vetar

M. Milojević - Mladost

M. Milojević - Muha i komarac

S. Mokranjac - II rukovet

S. Mokranjac - X rukovet

S. Mokranjac - XI rukovet

S. Mokranjac - Na ranilu

S. Mokranjac - Pazar živine

S. Mokranjac - Slavska

S. Mokranjac - Tebe pojem

S. Mokranjac - Himna Vuku

B. Simić - Pošla mi moma na voda

T. Skalovski - Makedonska humoreska

M. Tajčević - Dodolske pesme

M. Tajčević - I svita iz Srbije

Šistek-Babić - Oj, Srbijo



Strani kompozitori

Autor nepoznat - La violeta

J. Brams - Uspavanka

K. M. Veber - Jeka

G. Gusejnli - Moji pilići

G. Dimitrov - Ana mrzelana

Z. Kodalj - Katalinka

Z. Kodalj - Hidlo Vegen

O. di Laso - Eho

L. Marencio - Ad una freska riva

V. A. Mocart - Uspavanka

D. Đovani - Ki la galjarda

S. Obretenov - Gajdar

Palestrina - Benediktus

Palestrina - Vigilate

B. Smetana - Doletele laste

F. Supe - Proba za koncert

F. Šopen - Želja

F. Šubert - Pastrmka


Каталог: wp-content -> uploads -> 2018
2018 -> Монтанска област дата/период Времетраене Населено място Засегнат район /улици, квартал, упи, пи
2018 -> И н т е р п р о д ж е к т e о о д
2018 -> С т а н о в и щ е от подп доц д-р инж. Станчо Георгиев Станчев
2018 -> Великден в малта директен полет от София 06. 04 – 09. 04. 2018
2018 -> Област Монтана Дата/период Времетраене Населено място Засегнат район /улици, квартал, упи, пи
2018 -> 1. Хомеостаза. Нервни и хуморални механизми на телесната хомеостаза. Видове регулаторни системи
2018 -> Почивка в кампания 2018 Бая Домиция, Неапол Giulivo 4
2018 -> Конкурс за детска рисунка 17. 30, Народно читалище „Съгласие 1862" фоайе Вечерен бал с маски 19. 00, зала „Съвременност" в Културно-информационен център „Безистен"
2018 -> Великден в рим – вечният град директен полет от София


Сподели с приятели:
1   ...   10   11   12   13   14   15   16   17   ...   36




©obuch.info 2024
отнасят до администрацията

    Начална страница