Pravilnik o nastavnom programu za sedmi razred osnovnog obrazovanja I vaspitanja

V oblasti dramatizácie textu je predvídané striedavé reprodukovanie textu so zreteľom na intonáciu vety, uvádzanie pohybu v priestore. V dramatických dielach (v dramatickom žánri) majú pochopiť a zvládnuť pomer textu a prednesu, hodnotia kompozíciu, dej, postavy, charaktery, dialógy, monológy, konflikt. Vedia rozoznať drámu od rozhlasovej hry.

S cieľom pestovať výchovný aspekt vzdelávania v škole treba dať dôraz na základné etické normy, ktoré sú ujaté v našom spoločenskom systéme. Žiakom treba pravidelne tlmočiť ujaté frázy a slovné spojenia a pestovať u nich spoločensky prijateľnú formu komunikácie a kódex správania.

V prvom rade treba v tomto veku žiakov učiť správne, s porozumením čítať. Žiak má vedieť plynule čítať prozaický text. Tempo čítania musí byť podobné hovorovej reči. Musí mať schopnosť rozlišovať v textoch dôležité veci od menej dôležitých. Má vedieť reprodukovať prečítaný text vlastnými slovami. Musí mať schopnosť vytvoriť si vlastný názor a postoj k prečítanému dielu, k postavám a situáciám a hodnotiť ho na základe vlastných a čitateľských skúseností. Pri zreprodukovaní básne alebo prózy uplatňuje doteraz určené teoretické vedomosti. Má spoznať a chápať kompozičnú ucelenosť diela. Pri čítaní nových textov musí spoznať doteraz učené literárnoteoretické poznatky. Žiaci si upevňujú dosiaľ osvojené čitateľské zručnosti na náročnejších umeleckých textoch.

Aj v tomto veku sa dbá na dodržiavanie všetkých znakov písania s čiastočným formovaním vlastného čitateľného rukopisu u žiakov s prihliadnutím na pravopis. Od žiakov treba žiadať dodržiavanie formy pri písaní (úvod, hlavná časť, záver). Školské slohové práce sa môžu robiť podľa danej osnovy, ale aj po rozbore a spoločnej analýze, ako má práca vyzerať a čo má obsahovať. Žiak vie samostatne zostavovať stručnú dejovú osnovu z prečítaných diel, pritom používa básnické výrazy a prostriedky. Musí byť schopný pokračovať, doplniť, poprípade pozmeniť, zúžiť alebo rozšíriť počutý text. Z pomocných kníh a učebníc ako aj z iných zdrojov zhromaždiť materiály na danú tému (odpoveď, riešenie úloh v skupine ap.). Odporúča sa analýza 8 domácich slohových prác na hodine a štyroch školských slohových prác - písanie na jednej hodine a oprava a rozbor na dvoch hodinách (so zreteľom na pravopis). Také práce si vyžadujú jednu alebo dve hodiny prípravy: ústnu a písomnú. V referáte má vedieť vyjadrovať svoje city, myšlienky, ktoré v ňom vyvolala prečítaná kniha. Samostatne hovoriť o zvláštnostiach epických diel, o kompozícii dramatických diel a v referáte o lyrických žánroch používať čím viac citátov. Tiež dokáže samostatne vysvetliť odlišnosti alebo podobnosti medzi literárnymi textami

(4 časa nedeljno, 144 godišnje)

- osposobljavanje učenike za uporabu hrvatskoga standardnoga jezika u svim tekstovnim vrstama, funkcionalnim stilovima i sredstvima priopćavanja

- stjecanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja

- stjecanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika

- razvijanje jezične i književne sposobnosti

- razvijanje osjetljivost za književnu riječ i njezine vrijednosti

- razvijanje kulture čitanja književnih i neknjiževnih tekstova

- razvijanje kulturu slušanja i gledanja

- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije

Operativni zadatci:

Učenici trebaju:

- biti osposobljeni za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova

- biti osposobljeni za jezično izražavanje i stvaranje

- spoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika i njegovu ulogu u razvoju i njegovu ulogu u održanju nacionalne samobitnosti

- razvijati svijet o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici

- usvojiti naviku aktivnog slušanja i razvijati opću kulturu govorenja

- steći sposobnost pisanja svih vrsta tekstova na temelju pravopisnih normi

- steći sposobnost samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela

- razvijati umijeće svrhovite uporabe Interneta u nastavi hrvatskoga jezika

SADRŽAJI PROGRAMA

JEZIK

1. Povijest hrvatskoga književnoga jezika

Ključni pojmovi: prvi tiskani rječnik i prva tiskana slovnica (gramatika).

2. Riječi istoga i sličnoga značenja

Ključni pojmovi: istoznačnice, bliskoznačnice.

3. Riječi suprotnoga značenja

Ključni pojmovi: suprotnice (antonimi).

4. Riječi jednakoga oblika, a različitoga značenja

Ključni pojmovi: istozvučnice, istopisnice, istoobličnice.

5. Razlikovanje riječi s glasovima č, ć, dž i đ.

Ključni pojmovi: pravilan izgovor i pisanje riječi s tim glasovima; svijest o vezi navedenih glasova u izvedenicama prema osnovnom k, t, c.

6. Riječi u kojima se smjenjuju glasovi

ije/je/e/i

Ključni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, kratki i dugi jat.

7. Veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova

Ključni pojmovi: veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova.

8. Imenički dodatci: atribut i apozicija

Ključni pojmovi: atribut: pridjevni atribut i imenički atribut, atributni skup, apozicija, apozicijski skup.

9. Objekt

Ključni pojmovi: objekt, izravni objekt i neizravni objekt.

10. Priložne oznake

Ključni pojmovi: priložne oznake, priložna oznaka (mjesta, vremena, načina, uzroka, namjere).

11. Složena rečenica

Ključni pojmovi: nizanje, povezivanje i uvrštavanje rečenica, veznički skupovi.

12. Nezavisno složena rečenica

Ključni pojmovi: vezničke i nevezničke rečenice, surečenice.

13. Vrste nezavisno složenih rečenica

Ključni pojmovi: nezavisno složena rečenica: sastavna, rastavna i suprotna rečenica, isključna i zaključna rečenica.

14. Zavisno složena rečenica

Ključni pojmovi: zavisno složena rečenica, glavna i zavisna surečenica, inverzija, umetnuta rečenica.

15. Izricanje predikata rečenicom

Ključni pojmovi: predikatna rečenica.

16. Izricanje subjekta rečenicom

Ključni pojmovi: subjektna rečenica.

17. Izricanje objekta rečenicom

Ključni pojmovi: objektna rečenica.

18. Izricanje atributa rečenicom

Ključni pojmovi: atributna rečenica.

19. Izricanje priložnih oznaka rečenicom

Ključni pojmovi: priložna rečenica.

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

TEME:

Ključni pojmovi: obavijest.

2. Nejezična sredstva komunikacije

Ključni pojmovi: nejezična sredstva komunikacije, komunikacija, mimika, gesta (kretnja).

3. Izražavanje obavijesti vrjednotama govorenoga jezika

Ključni pojmovi: izražavanje obavijesti vrednotama govorenoga jezika.

4. Pisanje priče (kompozicija teksta)

Ključni pojmovi: kompozicija teksta, opis i dijalog u priči.

5. Vijest

Ključni pojmovi: vijest, novinarski stil.

6. Izvješće

Ključni pojmovi: izvješćivanje, izvješće.

7. Izražajno čitanje u različitim medijima (radio, televizija, kazalište)

Ključni pojmovi: uloga rečeničnih znakova i stanke u izražajnom čitanju.

8. Čitanje dijalektalnih tekstova

Ključni pojmovi: razlikovanje književnoga teksta na narječju i na književnome jeziku.

9. Stvaralačko pisanje

Ključni pojmovi: stvaralačko pisanje.

10. Opis zatvorenoga prostora

Ključni pojmovi: zatvoreni prostor, opis zatvorenoga prostora u književnoumjetničkomu tekstu.

Tijekom školske godine predviđene su četiri školske zadaće s ispravcima.

KNJIŽEVNOST

TEME

1. Odnosi među likovima

2. Uzroci postupaka lika

Ključni pojmovi: glavni lik, sporedni lik, uzroci postupaka lika, motivacija

3. Lik u zrcalu književnoga teksta

Ključni pojmovi: lik u proznom djelu - portret, književni portret vanjskih i unutrašnjih osobina lika.

4. Osjećaji i misli lika

Ključni pojmovi: glavni lik, sporedni lik, karakterizacija, psihološka karakterizacija lika.

5. Kronološki (vremenski) slijed

Ključni pojmovi: radnja, kompozicija, kronologija, fabula.

6. Retrospekcija

Ključni pojmovi: fabula, kronološki slijed događaja, kompozicija, retrospekcija (osvrtanje unatrag).

7. Glavna misao kojom je djelo prožeto

Ključni pojmovi: motiv, glavna misao u tekstu, ideja.

8. Lirska pjesma

Ključni pojmovi: lirska krajobrazna pjesma, lirska rodoljubna pjesma, balada, pjesnička slika, motivi kao nositelji pjesničkih slika i misli.

9. Pjesničko izražajno sredstvo (simbol)

Ključni pojmovi: simbol.

10. Pjesničko izražajno sredstvo - metafora

Ključni pojmovi: metafora kao stilsko sredstvo, skraćena usporedba.

11. Biografija, romansirana biografija, autobiografija

Ključni pojmovi: prozne vrste, biografija, romansirana biografija, autobiografija.

12. Dramska situacija

Ključni pojmovi: elementi dramske situacije: likovi, prostor i vrijeme.

MEDIJSKA KULTURA

TEME:

1. Scenografija, kostimografija i maska

2. Igrani film

Ključni pojmovi: Igrani film, vrste igranog filma: drama, kriminalistički, znanstvenofantastični, horor.

3. TV serija, sapunica, reklamni spot

Ključni pojmovi: TV serija, epizoda, sapunica, idol, spot, reklama.

4. Tematske raznolikosti

Ključni pojmovi: Strip, tematska podjela stripa.

5. Knjižnica

Ključni pojmovi: knjižna građa, učenički fond, referentna zbirka.

IZBORNI SADRŽAJI:

1. Najstariji hrvatski rječnici (Jakov Mikalja, Juraj Habdelić, Ivan Belostenec)

2. Stare hrvatske tiskane knjige (Lekcionar Bernardina Splićanina)

3. Antonimi, djelomična i višestruka antonimija

4. Oblični i leksički homonimi, homonimija, homonimski parovi, homografi

5. Pisanje velikoga početnoga slova u primjerima s kojima se učenici rjeđe susreću

6. Apozicije koje se ne slažu s imenicom u rodu i broju

7. Prijedložni objekt

8. Priložna oznaka mjesta u značenju mjesta radnje, cilja radnje i tijeka radnje

9. Priložne oznake količine, sredstva, društva

10. Višestruko složena rečenica

11. Značenjsko razlikovanje priložnih rečenica

12. Zvuk, boja i osvjetljenje u filmu

13. Konkretni i apstraktni motivi, dinamički i statički motivi

14. Alegorija

15. Oda

16. Sonet

18. Refleksivna pjesma

19. Uokvirena fabula

20. Narodni običaji moga kraja

21. Jezik i književnost bunjevačkih Hrvata

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obavezna prva tri)

1. Božidar Prosenjak: Divlji konj

2. Hrvoje Hitrec: Smogovci

3. Vladimir Nazor: Pripovijetke

4. Dobriša Cesarić: Pjesme

5. Damir Miloš: Bijeli klaun

6. Zoran Pongračić: Gumi-gumi

7. Branka Primorac: Maturalac

8. Dubravko Jelačić-Bužimski: Sportski život Letećeg Martina

9. Charles Dickens: Oliver Twist

10. Ićan Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja

11. August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke

12. Dinko Šimunović: Duga

13. Pero Zlatar: Otključani globus

14. Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili Mirakul od mora

15. Branka Kalauz: Čuj, Pigi, zaljubila sam se

16. Jadranka Klepac: Miris knjige

17. Bernard Jan: Potraži me ispod duge

18. Daniel Defoe: Robinson Crusoe

19. Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba

20. Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice

21. Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi jadi Adriana Molea

22. Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja

23. Scott O’Dell: Otok plavih dupina ili Caru carevo

24. Izbor iz zavičajne književnosti

Popis filmova:

U prvome su planu igrani filmovi

1. Što je film: Igrani film

2. Što je film: Gluma u filmu

3. Filmovi Ch. Chaplina

4. K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli

5. S. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film po izboru koji je dobio dobre kritike ili značajne nagrade)

6. TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna i kvalitetna serija po izboru)

NAČINI OSTVARIVANJA PROGRAMA

Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.

Predmet se ostvaruje u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.

Sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.

U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvijaju osjećaj za točnost i urednost.

U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.

Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice: metodom čitanja, metodom razgovora, metodom pisanja, metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta, metodom obrade teme iz različitih perspektiva, metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova...

Jezično izražavanje

Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja. Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.

U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su: analiza ključnih pojmova, činkvine (sažimanje), komparativna tablica, metoda pisanja "za sebe", oluja mozgova, poučavanje u koracima, čitanje sa zadatkom bilježenja citata, pisanje dvostrukog dnevnika, rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka, semantička mapa (grozd), "T" tablica, recipročno učenje, obilazak galerije, stvaralačka diskusija, vrijednosna os i dr.

Korelacija

Predložene teme povezuju se s nastavom stranih i jezika, povijesti, geografije, prirode, likovne i glazbene kulture, vjeronauka.

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

Zajednički deo programa

Cilj nastave stranog jezika jeste da se osigura da svi učenici steknu bazičnu jezičku pismenost i da napreduju ka realizaciji odgovarajućih Standarda obrazovnih postignuća, da se osposobe da rešavaju probleme i zadatke u novim i nepoznatim situacijama, da izraze i obrazlože svoje mišljenje i diskutuju sa drugima, razviju motivisanost za učenje i zainteresovanost za predmetne sadržaje, kao i da ovladaju komunikativnim veštinama i razviju sposobnosti i metode učenja stranog jezika.

Zadaci nastave stranog jezika u osnovnom obrazovanju stoga jesu:

- stvaranje raznovrsnih mogućnosti da kroz različite sadržaje i oblike rada tokom nastave stranog jezika svrha, ciljevi i zadaci obrazovanja, kao i ciljevi nastave stranog jezika budu u punoj meri realizovani,

- razvijanje saznajnih i intelektualnih sposobnosti učenika, njegovih humanističkih, moralnih i estetskih stavova,

- sticanje pozitivnog odnosa prema drugim jezicima i kulturama, kao i prema sopstvenom jeziku i kulturnom nasleđu, uz uvažavanje različitosti i navikavanje na otvorenost u komunikaciji,

- sticanje svesti i saznanja o funkcionisanju stranog i maternjeg jezika,

- učenik treba da usvoji osnovna znanja iz stranog jezika koja će mu omogućiti da se u jednostavnoj usmenoj i pisanoj komunikaciji sporazumeva sa ljudima iz drugih zemalja,

- učenik treba da usvoji norme verbalne i neverbalne komunikacije u skladu sa specifičnostima jezika koji uči, kao i da nastavi, na višem nivou obrazovanja i samostalno, učenje istog ili drugog stranog jezika.

Kroz nastavu stranih jezika učenik bogati sebe upoznajući drugog, stiče svest o značaju sopstvenog jezika i kulture u kontaktu sa drugim jezicima i kulturama. Učenik razvija radoznalost, istraživački duh i otvorenost prema komunikaciji sa govornicima drugih jezika.

Učenik razume i reaguje na usmeni tekst u vezi sa temama,¹ situacijama i komunikativnim funkcijama predviđenim nastavnim programom.

_______________
¹ Teme predviđene nastavnim programom obuhvataju i one teme koje su obrađene tokom prethodnih godina učenja stranog jezika.

Razumevanje pisanog teksta

Učenik čita sa razumevanjem pisane i ilustrovane tekstove u vezi sa temama, situacijama i komunikativnim funkcijama predviđenim nastavnim programom.

Učenik samostalno usmeno izražava situacije i komunikativne funkcije u vezi sa temama predviđenim nastavnim programom.

Učenik se u pisanoj formi izražava u vezi sa temama i situacijama i komunikativnim funkcijama predviđenim nastavnim programom, poštujući pravila pisanog koda.

Učenik ostvaruje komunikaciju i sa sagovornikom razmenjuje informacije u vezi sa temama, situacijama i komunikativnim funkcijama predviđenim nastavnim programom, poštujući sociokulturne norme interakcije.

U komunikativnim kontekstima, koji uključuju govornike učenikovog prvog jezika (L1) i ciljnog jezika (L2), prenosi i prevodi kratke poruke (u usmenoj i pisanoj formi) u skladu sa potrebama komunikacije.

Učenik prepoznaje principe gramatičke i sociolingvističke kompetencije uočavajući značaj razvijanja ličnih strategija učenja stranog jezika.

_______________
² Pod znanjem o jeziku podrazumeva se funkcionalno znanje, odnosno sposobnost učenika da jezičke strukture pravilno upotrebi u datoj komunikativnoj situaciji.

Operativni zadaci po jezičkim veštinama

Operativni zadaci po jezičkim veštinama se postepeno proširuju i usložnjavaju. Istovremeno se kontinuirano primenjuju i operativni zadaci iz prethodnih razreda.

Razumevanje govora

Učenik treba da:

- razume kraće dijaloge (do 15 replika / pitanja i odgovora), priče, druge vrste tekstova i pesme o temama predviđenim nastavnim programom, koje čuje uživo, ili sa audio-vizuelnih zapisa

- razume opšti sadržaj i izdvoji ključne informacije iz kraćih autentičnih tekstova iz svakodnevnog života posle 1-2 slušanja (obaveštenja sa razglasa na stanici, aerodromu, u supermarketu ili u školi)

- razume i reaguje na odgovarajući način na usmene poruke u vezi sa ličnim iskustvom i sa aktivnostima na času (poziv na grupnu aktivnost, zapovest, uputstvo, događaj iz neposredne prošlosti, planovi za blisku budućnost, svakodnevne aktivnosti, želje i izbori, itd.)

- razume kraće reklame, radio i TV emisije o temama predviđenim nastavnim programom.

Učenik treba da:

- razume kraće tekstove (do 200 reči), koji sadrže veći procenat poznatih jezičkih elemenata, internacionalizama, strukturalnih i leksičkih, a čiji sadržaj je u skladu sa razvojnim i saznajnim karakteristikama, iskustvom i interesovanjima učenika

- razume i adekvatno interpretira sadržaj ilustrovanih tekstova (stripove, TV program, bioskopski program, red vožnje, informacije na javnim mestima itd.) koristeći jezičke elemente predviđene nastavnim programom

- pronalazi i izdvaja predvidljive informacije u tekstovima iz svakodnevnog okruženja (pisma, kraći novinski članci, uputstva o upotrebi, oglasi, plakati, katalozi)

- može da izvede zaključak o mogućem značenju nepoznatih reči oslanjajući se na opšti smisao teksta sa temom iz svakodnevnog života

- razume kraće tekstove u vezi sa gradivom drugih predmeta, oslanjajući se na opšti smisao teksta i predhodno stečena znanja.

Usmeno izražavanje

Učenik treba da:

- usklađuje intonaciju, ritam i visinu glasa sa sopstvenom komunikativnom namerom i sa stepenom formalnosti govorne situacije

- pored informacija o sebi i svom okruženju opisuje ili izveštava u nekoliko rečenica o događajima i aktivnostima (poznatu radnju ili situaciju) u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti, koristeći poznate jezičke elemente (leksiku i morfosintaksičke strukture)

- prepričava i interpretira u nekoliko rečenica sadržaj pisanih, ilustrovanih i usmenih tekstova na teme predviđene nastavnim programom kao i na teme iz drugih nastavnih predmeta koristeći poznate jezičke elemente (leksiku i morfosintaksičke strukture)

- u nekoliko rečenica izražava svoja osećanja, mišljenje i stavove argumentujući ih (dopadanje, nedopadanje, protivljenje, itd.), koristeći poznate jezičke elemente (leksiku i morfosintaksičke strukture)

- jednostavnim rečima opisuje lica, događaje, situacije i predmete iz okruženja i upoređuje ih sa drugima iz oblasti svog interesovanja kao i iz određenih sadržaja drugih nastavnim predmeta.

Interakcija

Učenik treba da:

- u stvarnim i simuliranim govornim situacijama sa sagovornicima razmenjuje iskaze u vezi s kontekstom učionice, kao i o svim ostalim temama predviđenim nastavnim programom (uključujući i razmenu mišljenja i stavova prema stvarima, pojavama iz domena njihovog interesovanja, svakodnevnog života i života mladih, koristeći poznate morfosintaksičke strukture i leksiku)

- učestvuje u komunikaciji i poštuje sociokulturne norme komunikacije (traži reč, ne prekida sagovornika, pažljivo sluša druge, itd)

- da odgovori na ograničen broj neposrednih pitanja koja se nadovezuju uz mogućnost da mu se ponove i pruži pomoć pri formulisanju odgovora.

Pismeno izražavanje

Učenik treba da:

- piše rečenice i kraće tekstove (do 100 reči) čiju koherentnost i koheziju postiže koristeći poznate jezičke elemente u vezi sa poznatim pisanim tekstom ili vizuelnim podsticajem

- zapisuje ključne informacije i prepričava ono što je video, doživeo, čuo ili pročitao

- koristi pisani kod za izražavanje sopstvenih potreba i interesovanja (šalje lične poruke, čestitke, koristi elektronsku poštu, piše lična pisma i sl.)

- u kratkim formalnim pismima (obaveštenje profesorima, susedima, treneru) primenjuje oblike obraćanja, molbe, pozdrava i zahvaljivanja

- zapisuje planove, zadatke i druge zahteve koji mu se usmeno saopštavaju.

Medijacija

U situaciji kada posreduje između osoba (vršnjaka i odraslih) koje ne mogu da se sporazumeju, učenik treba da:

- usmeno prenosi suštinu poruke sa maternjeg na ciljni jezik i sa ciljnog na maternji

- pismeno prenosi jednostavne poruke i objašnjenja

- prepričava sadržaj kraćeg teksta, audio ili vizuelnog zapisa i kraće interakcije

- započinje kraći razgovor o poznatim temama, održava kontinuitet i završava ga.

- može da izrazi utiske i osećanja o kratkom prilagođenom književnom tekstu (pesma, skraćena verzija priče, muzička pesma), koristeći verbalna i neverbalna sredstva izražavanja (crteži, modeliranje, gluma)

- prepoznaje u tekstu elemente kulture zemalja čiji jezik uči.

Znanja o jeziku i strategije učenja³

_______________

Učenik treba da:

- prepoznaje i koristi gramatičke sadržaje predviđene nastavnim programom (na primer: prepoznaje i koristi glagolske oblike koji izražavaju sadašnjost, prošlost i budućnost, upotrebljava priloge i prideve)

- poštuje osnovna pravila smislenog povezivanja rečenica u šire celine (na primer: poznaje i upotrebljava veznike za koordinaciju)

- koristi jezik u skladu sa nivoom formalnosti komunikativne situacije (npr. forme učtivosti)

- razume vezu između sopstvenog zalaganja i postignuća u jezičkim aktivnostima

- uočava sličnosti i razlike između maternjeg i stranog jezika i stranog jezika koji uči

- razume značaj upotrebe internacionalizama

- primenjuje kompezacione strategije i to tako što:

1. usmerava pažnju, pre svega, na ono što razume;

2. pokušava da odgonetne značenje na osnovu konteksta i proverava pitajući nekog ko dobro zna (druga, nastavnika, itd)

3. obraća pažnju na reči / izraze koji se više puta ponavljaju, kao i na naslove i podnaslove u pisanim tekstovima

4. obraća pažnju na razne neverbalne elemente (gestovi, mimika, itd. u usmenim tekstovima; ilustracije i drugi vizuelni elementi u pismenim tekstovima)

5. razmišlja da li određena reč koju ne razume liči na neku koja postoji u maternjem jeziku

6. traži značenje u rečniku

7. pokušava da upotrebi poznatu reč približnog značenja umesto nepoznate (npr. automobil umesto vozilo)

8. pokušava da zameni ili dopuni iskaz ili deo iskaza adekvatnim gestom / mimikom

9. uz pomoć nastavnika kontinuirano radi na usvajanju i primeni opštih strategija učenja (generalizacija, indukcija, dedukcija, inferencija i pozitivni transfer).